Klima u Europi u 2050. godini Geofizički odsjek PMF-a 2022-02-14 | Brzina i opseg klimatskih promjena s kojima se danas suočavamo bez presedana su. Toplinski valovi, suše, poplave... Iz godine u godinu osjećamo njihove posljedice u našem svakodnevnom životu. Njihovi će se učinci povećavati barem do 2050. godine i bit će pogođene sve regije Europe.Ovaj su film izradili znanstvenici u okviru europskog projekta EUCP na temelju rezultata najnovijih dostupnih istraživanja, a posebno 6. IPCC izvješća, kako bi predstavili široj javnosti klimatske promjene koje se očekuju u Europi 2050. godine. Na pristupačan su način pojasnili varijacije u temperaturi i oborinama, kao i ekstremne klimatske događaje s kojima će se stanovnici Europe morati suočiti.Ovaj film pomaže razumjeti kako će klima preoblikovati naše krajolike i stilove života u nadolazećim desetljećima... i omogućuje nam da bolje predvidimo potrebu prilagodbe ljudskog društva ovim djelomično neizbježnim klimatskim promjenama.**********Film možete pogledati i na nekim od sljedećih jezika:🇫🇷 youtu.be/64xNugjI6jc🇪🇸 youtu.be/rfb-u2D-Y30🇬🇧 youtu.be/n9Ej5E47TNI🇮🇹 youtu.be/vUJ65VD47PA🇩🇪 youtu.be/8CuqAN1z0Pk🇸🇪 youtu.be/x87yJrc4Oq4**********💻 Za više informacija: - The European Climate Prediction System (EUCP) 👉 http://www.eucp-project.eu- The CNRS news website👉 https://news.cnrs.fr/climate-change- IPCC-AR6, WGI👉 https://www.ipcc.ch/assessment-report...- IPCC Interactive Atlas👉 https://interactive-atlas.ipcc.ch - "Making climate projections conditional on historical observations", Ribes et al. 2021 👉 doi.org/10.1126/sciadv.abc0671 - "Assessment of the European Climate Projections as Simulated by the Large EURO-CORDEX Regional and Global Climate Model Ensemble", Coppola et al. 2021 👉 doi.org/10.1029/2019JD032344 (paid access)- "Understanding climate change from a global analysis of city analogues", Bastin et al. 2019 👉 https://doi.org/10.1371/journal.pone....- "The first multi-model ensemble of regional climate simulations at kilometer-scale resolution part 2: historical and future simulations of precipitation", Pichelli et al. 2021 👉 https://doi.org/10.1007/s00382-021-05...📽 Znanstveni direktor: Samuel Somot (Météo France), Centre national de recherches météorologiques (CNRM - Météo France / CNRS)Režija: Emmanuel Somot, Yves Dorsi, https://www.vuxe.frScenarij: Marina MartinezGlazba: Tristan Lepagney© CNRS, 2021**********Ključne riječi: klima, IPCC, globalno zagrijavanje, klimatske promjene, staklenički plinovi, CNRS, Météo-France, klimatski poremećaji, Zemlja, Pariški sporazum, COP21, COP26, klimatologija, 2050, Europa, toplinski val, poplave, urbani toplinski otok, vrućina, modeliranje, europska klima, prilagodba, EUCP, HORIZON2020, izvještaj IPCC-a, IPCC-AR6, Sredozemlje, temperatura, oborine, snijeg, snježni pokrivač, planine, isušivanje, poplave, Glasgow
Završna konferencija projekta CRONOS Geofizički odsjek PMF-a 2024-06-05 | Završna konferencija projekta CRONOS Geofizičkog odsjeka PMF-a24. travnja 2024.HUB385, Petračićeva 6, Zagreb
Završna konferencija projekta CRONOS Geofizički odsjek PMF-a 2024-06-05 | Završna konferencija projekta CRONOS Geofizičkog odsjeka PMF-a24. travnja 2024.HUB385, Petračićeva 6, Zagreb
Završna konferencija projekta CRONOS Geofizički odsjek PMF-a 2024-04-24 | Završna konferencija projekta CRONOS Geofizičkog odsjeka PMF-a24. travnja 2024.HUB385, Petračićeva 6, Zagreb
Projekt CRONOS Geofizički odsjek PMF-a 2024-04-23 | Video o projektu CRONOS koji se provodio na Geofzičkom odsjeku PMF-a između 17. siječnja 2022. i 30. travnja 2024. godine. Svrha ovog projekta bila je učiniti hrvatsko društvo otpornijim na utjecaj snažnih potresa unaprjeđenjem znanstvene infrastrukture i primjenom suvremenih alata u procjeni seizmičkog hazarda.Ukupna vrijednost projekta je 2.520.687,00 EUR, a sufinanciran je sredstvima Norveškog financijskog mehanizma 2021. – 2024. (85 %) te Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (15 %). Nositelj projekta je Geofizički odsjek PMF-a, dok je projektni partner Odsjek za znanosti o Zemlji Sveučilišta u Bergenu. Više o projektu CRONOS pročitajte na https://projekt-cronos.hr/!
Marijan Herak i Davorka Herak: O nizu potresa kod Petrinje 2020.–2022. g. Geofizički odsjek PMF-a 2022-11-17 | Geofizički seminar, 16. studenoga 2022. 13:15, predavaonica P2 Geofizičkog odsjeka PMF-a"Što smo naučili (i što još ne znamo) o nizu potresa kod Petrinje 2020.–2022. g."Marijan Herak i Davorka Herak (Geofizički odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu)SažetakNiz potresa u široj okolici Hrastovičke gore blizu Petrinje koji je počeo prethodnim potresom 28. prosinca 2020. (s glavnim potresom 29. prosinca 2020., Mw = 6.4) najbolje je instrumentalno zabilježen potresni niz u Hrvatskoj. Osim stalne mreže seizmoloških postaja, naknadne su potrese registrirali i seizmografi iz dvije privremene lokalne mreže čime je postignuta izvrsna prostorna pokrivenost, te su znatno smanjene nepouzdanosti lokacija potresnih žarišta.Korištenjem više od 250.000 ručno očitanih nastupnih vremena pojedinih faza potresa na lokalnim postajama tijekom prvih šest mjeseci potresne serije, locirano je gotovo 14.000 potresa. Za lociranje je primijenjen Hyposearch algoritam prilagođen tako da tijekom nekoliko iteracija pri lociranju koristi prostorno varijabilne stanične korekcije čime se smanjuje utjecaj heterogenosti i anizotropije razdiobe brzina u unutrašnjosti Zemlje. Težine pojedinog podatka ovisile su o fazi, epicentralnoj udaljenosti, azimutalnoj pokrivenosti, te o odstupanju opaženog od teorijski izračunatog vremena nastupa promatrane faze. Konačne lokacije određene su kao srednjak 30 pokušaja uz korištenje različitih modela brzina i drugih kontrolnih programski parametara, čime je procijenjena i epistemička varijabilnost pojedine lokacije. Većina žarišta se nalazi unutar glavnog oblaka koncentriranog u blizini 20 km dugačkog uzročnog rasjeda glavnoga potresa, ali se znatan broj naknadnih potresa dogodio i na relativno udaljenim (do 50 km) manjim rasjedima. Vertikalni presjeci kroz žarišno područje omogućuju više ili manje pouzdanu identifikaciju pojedinih aktiviranih rasjeda.Na temelju ručno očitanih smjerova prvih pomaka P-vala na lokalnim i regionalnim postajama izračunali smo i žarišne mehanizme za 75 potresa iz petrinjskoga niza. Približno polovina ih ukazuje na pretežno horizontalno rasjedanje na subvertikalnim rasjedima (strike-slip) kakvo je opaženo i za najveće potrese u seriji, dok su preostali uglavnom čisti reversni rasjedi.Uz relativno jednostavan, ali realističan model potresnog izvora glavnog potresa, analiza promjene statičke napetosti na optimalno orijentiranim strike-slip i reversnim rasjedima, koja je bila uzrokovana pomacima rasjednih krila tijekom glavnog potresa, otkriva da su se naknadni potresi u velikoj većini dogodili tamo gdje je Coulombova napetost narasla, dok su u područjima karakteriziranima smanjenjem efektivne napetosti potresi bili vrlo rijetki. Razdioba pružanja takvih optimalno orijentiranih rasjeda u skladu je i s opaženim žarišnim mehanizmima.Ostalo je još mnogo istraživačkih izazova, pogotovo kada se uključe podaci o potresnoj aktivnosti toga područja i nakon lipnja 2021. Nadamo se da bi koristeći napredne metode pronalaženja i lociranja brojnih neidentificiranih naknadnih potresa mogli pridonijeti pouzdanoj karakterizaciji većine rasjeda na kojima su se dogodili naknadni potresi, te tako dobro upoznati ovaj važan rasjedni sustav. Nadamo se i da bi detaljnije modeliranje vremenske i prostorne evolucije procesa rasjedanja glavnog potresa moglo doprinijeti boljem modeliranju transfera statičke napetosti na okolne manje rasjede. Veliki skup kvalitetnih podataka omogućit će i detaljne analize atenuacije, anizotropije, tomografska istraživanja građe kore... Naposljetku, valjat će i sve nove spoznaje uključiti u model seizmičnosti koji će biti podloga za sve buduće procjene potresne opasnosti u Hrvatskoj.
Obrana doktorske disertacije - Marija Čargonja Geofizički odsjek PMF-a 2020-12-12 | Elementna analiza lebdećih čestica u zraku i bioloških uzoraka radnika u radionicama za obradu metala
Obrana doktorske disertacije – Tena Belinić Geofizički odsjek PMF-a 2020-07-17 | Tena BelinićStruktura litosfere i astenosfere ispod Dinarida na temelju analize seizmograma dalekih potresa
Obrana doktorske disertacije – Tena Belinić Geofizički odsjek PMF-a 2020-07-11 | Tena BelinićStruktura litosfere i astenosfere ispod Dinarida na temelju analize seizmograma dalekih potresa
Obrana doktorske disertacije – Iris Odak Plenković Geofizički odsjek PMF-a 2020-07-10 | Iris Odak Plenković (DHMZ)Prognoza brzine vjetra upotrebom metode analogona nad složenom topografijom(Wind speed prediction using the analog method over complex topography)
Iris Odak Plenković: Prognoza brzine vjetra metodom analogona nad kompleksnom topografijom Geofizički odsjek PMF-a 2020-03-18 | Geofizički seminar, 18. ožujka 2020. 13:15 hIris Odak Plenković (DHMZ)Prognoza brzine vjetra metodom analogona nad kompleksnom topografijomMetoda analogona (ABM) koristi analogije s prošlim prognozama i dostupnim mjerenjima kako bi poboljšala trenutnu numeričku prognozu. U sklopu doktorskog seminara predstavit će se primjena ove metode na točkastu prognozu brzine vjetra na 10 m iznad tla na lokacijama koje pripadaju topografski i klimatološki različitim područjima.U prvom dijelu predstavit će se utjecaj naknadne obrade na determinističku prognozu numeričkog modela. Kalmanov filtar kao metoda naknadne obrade (KF) iznimno je uspješan u uklanjanju pristranosti prognoze, kao i kombinacija metode analogona i Kalmanovog filtra. U obalnom području, karakteriziranom kompleksnom topografijom i učestalim jakim vjetrom, metoda ABM uspješnija je od KF u uklanjanju pogreške disperzije. Dodatno, primjena Kalmanovog filtra u takozvanom prostoru analogona (KFAS) je eksperiment koji je najmanje podložan podcjenjivanju prirodne varijabilnosti vjetra.Metoda ABM primijenjena je i na ansambl prognozu numeričkog modela koristeći nekoliko različitih konfiguracija metode. Eksperimenti se prvenstveno razlikuju po ulaznim parametrima, tj. po načinu korištenja informacija iz početne ansambl prognoze modela. Rezultati metode ABM uspoređeni su s metodom naknadne obrade koja je temeljena na statistici simuliranih podataka za ansambl prognoze (EMOS). U drugom dijelu ovog izlaganja pokazat će se da je metoda ABM usporediva s metodom EMOS, ili čak i bolja. Pritom je razlika među eksperimentima metode ABM manje izražena, posebno između eksperimenta koji koristi sve dostupne podatke ansambl prognoze numeričkog modela i eksperimenta koji koristi sažete informacije o toj prognozi. Štoviše, pokazat će se da je upravo korištenje sažetih informacija o prognozi ulaznog modela optimalan način da se poboljša točnost prognoze.
Miro Gačić: Interactions between the Adriatic and Ionian Seas Geofizički odsjek PMF-a 2019-12-11 | Geofizički seminar, 11. prosinca 2019. u 13:15 hMiro Gačić and CRoPEx Group Interactions between the Adriatic and Ionian Seas – Process simulations at the Coriolis rotating platform of the University of Grenoble[Seminar počinje u 12:50. | Seminar starts at 12:50.][Seminar je na hrvatskom jeziku. | Seminar is held on Croatian.]Ionian Sea together with the two adjacent basins, Adriatic and Aegean Seas, a Central Mediterranean, represents the key area for both the Eastern and Western Mediterranean. It is a crossroad of the main Mediterranean water masses (Levantine Intermediate Water – LIW, Atlantic Water – AW and it involves the site of the Eastern Mediterranean Dense Water – EMDW formation, which takes place mainly in the Adriatic Sea. Only occasionally dense water is formed in the Aegean Sea as it happened in the early 1990’s during the Eastern Mediterranean transient. Ionian Sea is the deepest basin of the Mediterranean being in some parts 5000 m deep. Analysis of the long-term altimetric data revealed that the sea surface circulation in the Ionian shows peculiar characteristics; it varies at decadal time scales between cyclonic basin-wide gyre occupying the entire northern area, and the anticyclonic meander. The circulation pattern determines then the thermohaline properties of both the interior of the Ionian Sea, Adriatic Sea as well as of the Levantine basin. Ionian and Adriatic Seas during the cyclonic circulation mode, are invaded by a highly saline Levantine water. On the other hand, during the anticyclonic circulation the two basins are affected by the low-salinity waters of the Atlantic and the Western Mediterranean origin. There has been a long discussion about the mechanism generating such inversions and some scientists suggest, mainly based on the numerical modelling studies, that the phenomenon is linked to the wind stress curl. Other studies, however, showed that the wind curl variations are not strong enough to generate such changes; these studies sustain that the inversions are due to the interplay between the source of the dense water (Adriatic or Aegean) and the Ionian horizontal circulation. The long-term variations of the density of the bottom water formed associated with the salinity variations in the dense water formation site induce reversals of the horizontal pressure gradient in the Ionian Sea and the circulation pattern. The mechanism was named Adriatic-Ionian Bimodal Oscillating System (BiOS). In order to demonstrate that the wind-stress forcing is not important in the generation of the Ionian horizontal circulation we set up a series of the experiments at the 13-m large Coriolis rotating platform at the University of Grenoble. In the series of our experiments, attention is addressed to the problem of the residual basin-wide deep-sea circulation as affected by the dense water plume at the neighboring slope area. The dense water outflow from marginal seas quite often is time-limited phenomenon with the duration of several months after the winter convection, therefore part of our experiments was designed so that they mimic this kind of situations. More specifically, we will be discussing the response time of the residual flow in the upper layer at the open sea to the discharge of the dense water in the slope area. We will also address the effect of the density variations of the injected water flow on the surface circulation at the open-sea area attempting to simulate the circulation inversions. These phenomena will be discussed comparing the potential vorticity evolution in the slope area and in the central deep portion of the basin as related to the dense water flow. Comparison between the rotating tank and the circulation evolution in the real situation of the interaction between the Ionian and Adriatic Seas will also be undertaken.
Valentina Radić: Modeling glacier contributions to streamflow and sea level rise Geofizički odsjek PMF-a 2019-10-10 | Geophysical seminar, 9 October 2019 13:15 CESTValentina Radić (The University of British Columbia) Modeling glacier contributions to streamflow and sea level riseThe retreat of mountain glaciers and ice caps worldwide is one of the key indicators of ongoing climate change. On a global scale, the mass loss from glaciers contributes to sea level rise. On a regional and local scale, glacier melt-water is an important contributor to river flow during dry and warm parts of the year. Across the world, glacier-fed rivers are reliable sources of freshwater used for municipal water supply, agricultural irrigation, and hydropower generation. Current attempts to project the future of glaciers and their contribution to regional streamflow and global sea level rise rely on simplified numerical models whose parameters require site-specific calibration with observations. In the absence of these observations, the poorly constrained parameters cause large uncertainties in the projected glacier evolution. In this talk I will address the key uncertainties in the current projections, and introduce my research framework, which incorporates field observations, empirical and physics-based modelling and machine learning methods, to narrow these uncertainties.
Marijan Herak: Projekt Velebit od vrha do dna – rezultati nakon četiri godine rada Geofizički odsjek PMF-a 2019-05-22 | Geofizički seminar22. svibnja 2019. u 13.15Projekt Velebit od vrha do dna – rezultati nakon četiri godine radaprof. dr. sc. Marijan Herak (Geofizički odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu)*Ispričavamo se zbog lošeg zvuka i kvalitete slike – nismo mogli utjecati na to!*Sažetak:Projekt Velebit od vrha do dna – multidisciplinarno istraživanje seizmoloških značajki i tektonike područja Velebita (HRZZ IP 2014-09-9666, glavni istraživač: Marijan Herak) odvija se od 2015. do 2019. godine, a posvećen je proučavanju seizmoloških i geoloških značajki šireg područja planine Velebita. Na projektu je angažirano 15 istraživača – 12 seizmologa i 3 geologa. Tijekom četiri projektne godine suradnici su objavili 13 radova indeksiranih u WoS (9 u CC), 3 rada u zbornicima skupova, te 26 kongresnih priopćenja, a još su najmanje četiri rada bilo na recenziji bilo u pripremi. Projektnim sredstvima uspostavljena je i u radu održavana seizmografska mreža Velebit-Net s 8 seizmoloških postaja, u koju su priključene još i stanice instalirane u Hrvatskoj financirane međunarodnim projektima s kojima je i formalno sklopljena bilateralna suradnja: AlpArray (6 postaja) i AlpArray-CASE (5 postaja). Tih ukupno 19 privremenih seizmoloških stanica činilo je tijekom projektne četiri godine više od 50 % Hrvatske mreže seizmografa, a njima je prikupljeno oko 520 Gb podataka visoke kvalitete.Od znanstvenih rezultata valja istaknuti:1) Radove koji se bave proučavanjem svojstava litosfere, od kore do plašta. Tako se određivala anizotropija litosfere, njezina debljina, kao i dubina Mohorovičićevog diskontinuiteta ispod Dinarida;2) Istraživanja atenuacije seizmičkih valova u kori i gornjem plaštu, posebno njezina uzroka te anizotropije;3) Napore za boljim opisom seizmičnosti toga područja koji uključuju nove postupke lokacije potresa, redovite analize potresa, računanje njihovih mehanizama, makroseizmičke obilaske terena i sl.;4) Makroseizmičke studije važnih povijesnih potresa na širem riječkom području (npr. kod Bakra 1750. i kod Klane 1870. g.);5) Geološka istraživanja termalne povijesti dinaridskog krša i izdizanja Velebita, izradu preliminarnog strukturnog modela velebitskog područja, analize paleonaprezanja u području Vinodola i Velebita, te uspostavu baze podataka na temelju obavljenih terenskih mjerenja;6) Iniciranje korištenja DInSAR satelitskih podataka u Hrvatskoj analizom koseizmičke deformacije tijekom serija potresa kod Stona i Slanog 1996. godine. Velika količina i izvrsna kvaliteta prikupljenih seizmološih i geoloških podataka, stvorene međunarodne veze, te prepoznatljivost kroz umrežavanje s najvećim pan-europskim projektom AlpArray, jamče da će prikazani rezultati biti tek prvi od mnogih koje valja očekivati u idućim godinama.
VITCLIC projekt: Predstavljanje rezultata VITCLIC projekta Geofizički odsjek PMF-a 2019-03-27 | Geofizički seminar27. ožujka 2019. u 13.15Predstavljanje rezultata VITCLIC projektaMaja Telišman Prtenjak, Branimir Omazić, Damjan Jelić i Marko Karoglan(Geofizički odsjek PMF-a i Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu)Sažetak:Interdisciplinarni dvogodišnji projekt VITCLIC za glavni cilj imao je analizu sadašnjeg stanja u vinogradarstvu te procjenu i donošenje preporuka određenih mjera u cilju adaptacije na klimatske promjene. Tijekom projekta radilo se na provođenju nekoliko smjernica istraživanja, a to su: (i) izrada prostorno-vremenskih karakteristika tuče u Istri te poveznica s ekonomskim i financijskim aspektima proizvodnje vina i grožđa, (ii) analiza fenoloških faza vinove loze tijekom vegetacijskog razdoblja te osnovnih parametara kvalitete grožđa i vina, (iii) određivanje veza između klimatskih i fenoloških podataka za sadašnju i buduću klimu s osvrtom na adekvatnost postojećeg zoniranja u Hrvatskoj i (iv) evaluacija hrvatskih autohtonih vrsta s obzirom na njihovu mogućnost prilagodbe opaženim klimatskim promjenama. Rezultati iz navedenih ciljeva istraživanja bit će prikazani na seminaru.
Natalija Dunić: Termohalina svojstva i dinamički procesi u Jadranskome moru Geofizički odsjek PMF-a 2019-03-13 | Geofizički seminar 13.03.2019. u 13:15 hTermohalina svojstva i dinamički procesi u Jadranskome moru simulirani regionalnim klimatskim modelimaNatalija Dunić, (IZOR, Split)Tijekom zimskog razdoblja, zbog izlaganja udarima hladne bure, na sjevernom i južnom Jadranu se odvijaju procesi stvaranja gustih vodenih masa, koji pokreću istočno-mediteransku termohalinu cirkulaciju. Oba procesa utječu i na Bimodalnu jadransko-jonsku oscilaciju (eng. Adriatic-Ionian Bimodal Oscillating System, BiOS) koja zauzvrat određuje termohaline karakteristike Jadrana. U doktorskom istraživanju se ispituje kvaliteta reproduciranja navedenih svojstava i procesa kao i njihova međugodišnja i dekadska varijabilnost u jadransko-jonskom sistemu pomoću regionalnih oceanskih klimatskih modela za Sredozemlje. Analiza je izvršena pomoću sedam regionalnih klimatskih modela NEMOMED s različitim postavkama, čime se testirala njihova osjetljivost na odabir horizontalne i vertikalne rezolucije, atmosferskog i riječnog forsiranja, te spregnuti/nespregnuti sustav. Modeli su verificirani pomoću in situ podataka temperature i saliniteta prikupljenih na više klimatoloških postaja u razdoblju 1960. – 2012., te pomoću podataka razine mora dobivenih altimetrijskim mjerenjima. Pokazalo se da spregnuti modeli imaju bolju sposobnost reproduciranja navedenih procesa i svojstava jadransko-jonskog sistema, zbog čega se termohalina budućnost Jadranskog mora analizirala NEMOMED simulacijom potpuno spregnutog atmosfersko-morskog sistema koja pokriva tri uobičajene buduće simulacije (RCP2.6, RCP4.5 i RCP8.5).
Martina Tudor: Sustav ALADIN: kanonske modelske konfiguracije Geofizički odsjek PMF-a 2019-03-06 | Geofizički seminar 06.03.2019. u 13:15 hSustav ALADIN: kanonske modelske konfiguracijeMartina Tudor, (DHMZ, Zagreb)Sustav ALADIN je sustav za numeričku prognozu vremena na ograničenom području razvijen u konzorciju ALADIN za operativnu prognozu i istraživanje. Temelji se na kodu koji dijeli sa globalnim modelima IFS ECMWF-a i ARPEGE Météo-France-a. Sustav se koristi za različite konfiguracije modela na ograničenom području. Nekoliko konfiguracija prolaze temeljitu validaciju sa svrhom operativne primjene za numeričku prognozu vremena u 16 insitucija partnera u konzorciju. Te konviguracije se zovu kanonske modelske konfiguracije. Trenutno postoje tri kanonske modelske konfiguracije: ALADIN, ALARO i AROME. Također se koriste i druge konfiguracije, kako za istraživanje i klimatske simulacije, tako i za operativnu prognozu. Predavanje će objasniti sustav ALADIN sa težištem na prognostički model, njegovu vezu sa globalnim sustavima IFS i ARPEGE, kanonske modelske konfiguracije kao i specifične konfiguracije za klimatsko modeliranje. Sustav ALADIN također obuhvaća različite asimilacijske metode i metode postprocesiranja.
Jelena Grižić: Pregled istraživanja turbulencije bure u Hrvatskoj u posljednjih 10-ak godina Geofizički odsjek PMF-a 2019-02-20 | Geofizički seminar, 20.veljače 2019. u 14:15hPregled istraživanja turbulencije bure u Hrvatskoj u posljednjih 10-ak godinaJelena Grižić (GlobalLogic d.d., Zagreb)Dok su makro- i mezoskalne značajke bure intenzivno istraživane unatrag 30-ak godina, naglasak na mikroskalne značajke (turbulencije) bure stavljen je tek u posljednjih 10-ak godina. Istraživanju turbulencije bure u Hrvatskoj uvelike pridonose setovi podataka mjerenja 3D brzine vjetra i potencijalne temperature visoke frekvencije uzorkovanja ultrasoničnim anemometrima duž istočne obale Jadrana prikupljeni u posljednjih 14 godina (lokacije: Senj, Vratnik, Maslenički most, Pometeno brdo, Zračna luka Dubrovnik). U seminaru će se dati pregled tih istraživanja te istaknuti rezultati meteoroloških i inženjerskih parametara turbulencije bure.
Tanja Renko: Pijavice na Jadranu Geofizički odsjek PMF-a 2018-12-20 | Obrana doktorskog rada20. prosinca 2018.Tanja Renko (DHMZ)Pijavice na Jadranu: učestalost, karakteristike, uvjeti nastanka i mogućnost prognoziranja
Jim McQuaid: The role of atmospheric mineral dust in modifying surface albedo... Geofizički odsjek PMF-a 2018-12-05 | Geofizički seminar | Geophysical Seminar5. prosinca 2018. 13:30 CET | 5 Dec 2018 13:30 CETSeminar je na engleskom jeziku! Počinje u 0:40. | Seminar held in English! It starts at 0:40.Dr. Jim McQuaid (University of Leeds, UK)The role of atmospheric mineral dust in modifying surface albedo and cloud radiative propertiesMineral dust blowing off the Sahara produces a number of changes in local marine geochemistry resulting in algal blooms that can change the oceanic ecosystems, which can have a profound effect upon the global albedo both near field and at significant distance from the emission.
Jim McQuaid: Geoengineering the Climate Geofizički odsjek PMF-a 2018-12-05 | Geofizički seminar | Geophysical Seminar5. prosinca 2018. 12:15 CET | 5 Dec 2018 12:15 CETSeminar počinje u 3:25! | The seminar starts at 3:25!Seminar je na engleskom jeziku ! | The seminar was held in English!Jim McQuaid (University of Leeds, UK)Geoengineering the ClimateIron fertilisation of the oceans, injecting particles high into the atmosphere and other methods that might reduce the effects of climate change. However their interactions go far beyond that for which they are designed, we must fully understand the whole cycle of such actions before committing ourselves to them.
Tena Belinić: Određivanje strukture litosfere pomoću površinskih valova Geofizički odsjek PMF-a 2018-11-13 | Geofizički seminar 2 u okviru poslijediplomskog sveučilišng doktorskog studija fizike, smjera geofizikeOdređivanje strukture litosfere pomoću površinskih valovaTena Belinić (Kraken Systems d. o. o., Zagreb)Pomicanje relativno čvrste i krute litosfere po mekšoj astenosferi čini temelj tektonike ploča, a dubina granice između njih predstavlja važan parametar u razumijevanju geodinamike nekog područja. Litosfera obuhvaća koru i čvrsti gornji dio plašta te se toplina kroz nju prenosi kondukcijom; dok se u astenosferi nalaze dijelomično rastaljene stijene i toplina se prenosi konvekcijom. Zbog njihovih različitih svojstva, granica litosfere i astenosfere (LAB) se detektira kao naglo smanjenje brzine seizmičkih valova - sa visokih brzina u hladnijoj litosferi na niske brzine unutar toplije astenosfere.Kako su površinski valovi disperzivni (brzina im ovisi o frekvenciji), različitim periodima zahvaćamo različite dubine. Valovi niže frekvencije i veće valne duljine se rasprostiru dublje u sredstvo od valova visoke frekvencije i manje valne duljine. Rezultat analize disperzije površinskih valova je vertikalna distribucija apsolutnih vrijednosti brzina transverzalnih valova sredstva kroz koje prolaze, čime je ova metoda jedna od glavnih za određivanje dubine LAB-a.U sklopu ovog seminara proći ćemo kroz metodu određivanja debljine i svojstva litosfere na temelju fazne brzine Rayleighevih valova. Objasnit ćemo korake inverzije i proučiti ovisnost fazne brzine o svojstvima granice litosfere i astenosfere, poput dubine i oštrine/debljine granice.
Marija Čargonja: Izloženost lebdećim česticama radnika u metalurškim radionicama Geofizički odsjek PMF-a 2018-11-07 | Geofizički seminar 2 u okviru poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija fizike, smjera geofizikeIzloženost lebdećim česticama radnika u metalurškim radionicamaMarija Čargonja (Sveučilište u Rijeci, Odjel za fiziku)Lebdeće čestice su mješavina tekućih i krutih čestica suspendiranih u zraku. One su bitan čimbenik zagađenja atmosfere kako na otvorenim, tako i u zatvorenim prostorima. Jedan od izvora lebdećih čestica u zatvorenim prostorima su metalurški procesi kao što su varenje, tokarenje i ostale vrste obrade metala. Lebdeće čestice koje nastaju ovakvim procesima sadrže teške metale koji mogu štetno utjecati na zdravlje izloženih radnika.Ovdje će biti prikazano nekoliko istraživanja lebdećih čestica u metalurškim radionicama. Analiziran je kemijski sastav i raspodjela čestica po veličinama. Kako bi se procijenio utjecaj lebdećih čestica na radnike, osobnim uzorkivačima je utvrđena dnevna izloženost radnika. Analizom bioloških uzoraka kao što su krv, urin i kosa procijenjena je i razina deponiranja metala u organizmu, što je prvi korak u utvrđivanju štetnosti čestica na zdravlje.
Hrvoje Tkalčić: Reaching for the Holy Grail of Modern Global Seismology: the J waves (I. dio) Geofizički odsjek PMF-a 2018-10-25 | Geofizički seminar, 4. srpnja 2018. 14:15Reaching for the Holy Grail of Modern Global Seismology: New insights into the centre of the Earth from the detection of J wavesHrvoje Tkalčić (RSES, ANU, Australija)Na hrvatskom jeziku! | In Croatian!More than 75 years ago, the Earth’s core was hypothesized to be solid in the centre as a result of a liquid–solid phase change in iron, which implies that shear waves in its solid part (seismic J–phase) should exist. Some claims of such observations have been made, but the J–phase has remained elusive until the present day. According to some researchers, the compressional body waves that convert to shear waves during passage through the inner core (a.k.a. PKJKP) were termed “the holy grail of body wave seismology”.I will tell a story on how the quest for the PKJKP took an unexpected turn: we employed recent advances in the global correlation wavefield to detect the presence of the J waves unequivocally. From the observations of the J–phase, we obtained new estimates for shear properties of the Earth’s centre, including shear wave speed, resistance to shear and attenuation. I will present evidence for a “soft inner core”, which explains the absence of PKJKP waves in the seismic wavefield and has significant implications for geodynamics and mineral physics studies.
Hrvoje Tkalčić: Reaching for the Holy Grail of Modern Global Seismology: the J waves (II. dio) Geofizički odsjek PMF-a 2018-10-25 | Geofizički seminar, 4. srpnja 2018. 14:15Reaching for the Holy Grail of Modern Global Seismology: New insights into the centre of the Earth from the detection of J wavesHrvoje Tkalčić (RSES, ANU, Australija)Na hrvatskom jeziku! | In Croatian!More than 75 years ago, the Earth’s core was hypothesized to be solid in the centre as a result of a liquid–solid phase change in iron, which implies that shear waves in its solid part (seismic J–phase) should exist. Some claims of such observations have been made, but the J–phase has remained elusive until the present day. According to some researchers, the compressional body waves that convert to shear waves during passage through the inner core (a.k.a. PKJKP) were termed “the holy grail of body wave seismology”.I will tell a story on how the quest for the PKJKP took an unexpected turn: we employed recent advances in the global correlation wavefield to detect the presence of the J waves unequivocally. From the observations of the J–phase, we obtained new estimates for shear properties of the Earth’s centre, including shear wave speed, resistance to shear and attenuation. I will present evidence for a “soft inner core”, which explains the absence of PKJKP waves in the seismic wavefield and has significant implications for geodynamics and mineral physics studies.
Iva Međugorac: Izuzetno visoki vodostaji u sjevernom Jadranu i nagib morske razine (I. dio) Geofizički odsjek PMF-a 2018-10-25 | Geofizički seminar, 3. listopada 2018. u 13:15 hIzuzetno visoki vodostaji u sjevernom Jadranu i nagib morske razine u smjeru istok-zapadIva Međugorac (Geofizički odsjek PMF-a)Doktorski seminar / Znanstveni kolokvijJadransku obalu ponekad pogađaju ekstremno visoke razine mora pri čemu je Venecija najizloženija njihovom u cinku. Ovaj fenomen nastaje kao superpozicija nekoliko procesa u moru od kojih je najvažniji olujni uspor tj. prisilno uzdizanje razine mora pod utjecajem tlaka zraka i vjetra. U posljednjih desetak godina zabilježeno je nekoliko iznimnih poplava prilikom kojih je zahvaćen veći dio istočne obale s istovremeno umjerenim intenzitetom na suprotnoj obali. Cilj je odgonetnuti meteorološke uvjete tj. razdiobu prizemnog tlaka zraka i vjetra koji su naročito opasni za istočnu odnosno zapadnu obalu Jadrana te ocijeniti hoće li se njihove karakteristike mijenjati u budućoj klimi.Rad sadrži: (1) detaljnu empirijsku analizu dviju destruktivnih poplava koje su pogodile obalu 4. studenoga 1966. i 1. prosinca 2008; (2) identifikaciju sinoptičkih uvjeta povoljnih za poplavljivanje istočne odnosno zapadne obale Jadrana, analizom događaja izdvojenih iz 31-godisnjih nizova vodostaja u Bakru i Veneciji (uz izvođenje numeričkih eksperimenata); (3) ispitivanje varijabilnosti opasnih jadranskih epizoda vjetra u budućoj klimi, koristeći simulacije tri regionalna klimatska modela.Rezultati su pokazali da se prilikom olujnih uspora u Jadranu, osim nagiba morske površine uzduž bazena, uspostavlja i značajan nagib u poprečnom smjeru. Odnos uzdužnog i poprečnog nagiba određuje intenzitet poplave na određenoj obali. Ustanovljeno je da je istočna obala, u odnosu na zapadnu, ugroženija za vrijeme dubljih mediteranskih ciklona pomaknutih na sjever. U ovim prilikama se iznad Jadrana razvija jugo s izraženom poprečnom komponentom prema istočnoj obali te smicanjem uzdužne komponente s većim brzinama uz istočnu obalu. Ovime je pokazano da poplavljivanje istočne jadranske obale ne ovisi samo o vjetru prema obali već i o smicanju komponente paralelne s njom. Ispitivanje klimatske varijabilnosti jugoistočnoga vjetra otkrilo je da nas u budućnosti očekuju uvjeti slični sadašnjima. Ovaj signal je robustan po vi se kriterija te je procijenjeno da postoji mala vjerojatnost promjene svojstava potencijalno opasnih epizoda vjetra.
Iva Međugorac: Izuzetno visoki vodostaji u sjevernom Jadranu i nagib morske razine (II. dio) Geofizički odsjek PMF-a 2018-10-25 | Geofizički seminar, 3. listopada 2018. u 13:15 hIzuzetno visoki vodostaji u sjevernom Jadranu i nagib morske razine u smjeru istok-zapadIva Međugorac (Geofizički odsjek PMF-a)Doktorski seminar / Znanstveni kolokvijJadransku obalu ponekad pogađaju ekstremno visoke razine mora pri čemu je Venecija najizloženija njihovom u cinku. Ovaj fenomen nastaje kao superpozicija nekoliko procesa u moru od kojih je najvažniji olujni uspor tj. prisilno uzdizanje razine mora pod utjecajem tlaka zraka i vjetra. U posljednjih desetak godina zabilježeno je nekoliko iznimnih poplava prilikom kojih je zahvaćen veći dio istočne obale s istovremeno umjerenim intenzitetom na suprotnoj obali. Cilj je odgonetnuti meteorološke uvjete tj. razdiobu prizemnog tlaka zraka i vjetra koji su naročito opasni za istočnu odnosno zapadnu obalu Jadrana te ocijeniti hoće li se njihove karakteristike mijenjati u budućoj klimi.Rad sadrži: (1) detaljnu empirijsku analizu dviju destruktivnih poplava koje su pogodile obalu 4. studenoga 1966. i 1. prosinca 2008; (2) identifikaciju sinoptičkih uvjeta povoljnih za poplavljivanje istočne odnosno zapadne obale Jadrana, analizom događaja izdvojenih iz 31-godisnjih nizova vodostaja u Bakru i Veneciji (uz izvođenje numeričkih eksperimenata); (3) ispitivanje varijabilnosti opasnih jadranskih epizoda vjetra u budućoj klimi, koristeći simulacije tri regionalna klimatska modela.Rezultati su pokazali da se prilikom olujnih uspora u Jadranu, osim nagiba morske površine uzduž bazena, uspostavlja i značajan nagib u poprečnom smjeru. Odnos uzdužnog i poprečnog nagiba određuje intenzitet poplave na određenoj obali. Ustanovljeno je da je istočna obala, u odnosu na zapadnu, ugroženija za vrijeme dubljih mediteranskih ciklona pomaknutih na sjever. U ovim prilikama se iznad Jadrana razvija jugo s izraženom poprečnom komponentom prema istočnoj obali te smicanjem uzdužne komponente s većim brzinama uz istočnu obalu. Ovime je pokazano da poplavljivanje istočne jadranske obale ne ovisi samo o vjetru prema obali već i o smicanju komponente paralelne s njom. Ispitivanje klimatske varijabilnosti jugoistočnoga vjetra otkrilo je da nas u budućnosti očekuju uvjeti slični sadašnjima. Ovaj signal je robustan po vi se kriterija te je procijenjeno da postoji mala vjerojatnost promjene svojstava potencijalno opasnih epizoda vjetra.
Sarah Ivušić: Precipitation in regional climate simulations: Influence of the size of domain, ... Geofizički odsjek PMF-a 2018-10-25 | Precipitation in regional climate simulations: Influenceof the size of domain, domain position and the use of thespectral nudging techniqueSarah Ivušić (DHMZ)Na engleskom jeziku! | In English!Geofizički seminar 1 u okviru poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija fizike, smjera geofizikeHigh-resolution regional atmospheric models are nested into coarser resolution global circulation models (GCMs) to provide a more detailed representation of regional weather features. In the context of the climate simulations, when regional climate models (RCMs) are nested in GCMs, this technique is called dynamical downscaling. There are several dynamical downscaling methods and one-way nesting is the most often used one. It provides the large-scales, which are well-resolved by GCM, to RCM through lateral boundary conditions (LBC). This requires interpolation of coarse atmospheric fields to higher resolution spatial grid of the RCM domain. It has been shown that large scales of RCM cansignificantly deviate from those forced at lateral boundaries by GCM. Also, the RCM simulations are proved to be sensitive to the size of nested domain, its position and geometry. Problems may arise since LBC are not the exact solution of the nested model's partial differential equations. To answer this issue, LBC are provided over a so called sponge zone and/or the large-scales are relaxed within RCM to those of the GCM. The latter one is known as the spectral nudging (SN) technique, which forces the RCM to adopt large-scales of GCM over the entire domain and at the same time it allows the RCM to freely develop small-scale features. SN technique eliminates the effect of domain size and position and it is recommended to use with domains larger then few thousandkilometers. In the presentation the SN technique will be explained in more detail and several sensitivity studies regarding precipitation in RCMs will be presented.Članci na kojima se temelji seminar: Colin, J., Déqué, M., Radu, R., and Somot, S. (2010). Sensitivity study of heavy precipitation in Limited Area Model climate simulations: influence of the size of the domain and the use of the spectral nudging technique, Tellus A: Dynamic Meteorology and Oceanography, 62:5, 591-604.Radu, R., Déqué, M. and Somot, S. (2008). Spectral nudging in a spectral regional climate model, Tellus A, 60A, 2461–2481.Waldron, K., Paegle, J. and Horel, J. (1996). The sensitivity of a spectrally filtered and nudged limited area model to outer model options, Mon. Wea. Rev., 124, 529–547.von Storch, H., Langenberg, H. and Feser, F. (2000). A spectral nudging technique for dynamical downscaling purposes, Mon. Wea. Rev. 128, 3664–3673.Miguez-Macho, G., Stenchikov, G. L. and Robock, A. 2004. Spectral nudging to eliminate the effects of domain position and geometry in regional climate model simulations, J. Geophys. Res.-Atmos., 109(D13104).
Mislav Anić: Međugodišnja varijabilnost izmjene CO2 između šume hrasta lužnjaka i atmosfere Geofizički odsjek PMF-a 2018-10-24 | Međugodišnja varijabilnost izmjene CO2 između šume hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i atmosfereMislav Anić (Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko)Doktorski seminar / Znanstveni kolokvij u okviru poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija fizike, smjera geofizikeVodena para i ugljikov dioksid glavni su atmosferski sastojci koji kontroliraju klimu na Zemlji. Nagli porast u atmosferskoj koncentraciji CO2 uzrokovan ljudskom djelatnošću u posljednjih dvjestotinjak godina smatra se glavnim pokretačem klimatskih promjena na Zemlji. Od ukupne antropogene emisije CO2 40% ostaje u atmosferi, dok se preostali postotak emisije CO2 pohranjuje u oceanima i kopnu. Globalne šume, zajedno sa tlom, predstavljaju značajan kopneni ponor ugljika. Procesom fotosinteze šume uzimaju ugljik iz atmosfere te ga ugrađuju u nad- i podzemnu biomasu čime djelomično ublažuju antropogenu emisiju C02 te na taj način sudjeluju u regulaciji klime. Mogući saturacijski efekt, zajedno sa klimatskom promjenama, doveo je u pitanje postojanost i jačinu ponora ugljika u šumskim ekosustavima. Razvitak metode kovarijance turbulentnih vrtloga (eng. Eddy covariance (EC) method) omogućio je kontinuirano i direktno praćenje tokova ugljika na razini cijelog ekosustava te je danas standardni alat za izračun neto izmjene CO2 između atmosfere i raznolikih ekosustava. U sklopu projekta CarbonPro, Hrvatski šumarski institut je u 2007. g. montirao mjernu stanicu u mladoj sastojini hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) koja od tada kontinuirano vrši EC i meteorološka mjerenja. Na temelju desetogodišnjeg mjerenja EC metodom izračunata je neto izmjena CO2 (NEE) između sastojine hrasta lužnjaka i atmosfere te su ispitani uzroci njene međugodišnje varijabilnosti. Particioniranjem toka NEE određeni su preostali glavni tokovi ugljika u šumskim ekosustavima, GPP (bruto primarna produkcija), RECO (respiracija ekosustava) i NPPEC (neto primarna produkcija). Neto primarna produkcija sastojine hrasta lužnjaka određena je i biometrijskom metodom (NPPBM) te je poslužila za validaciju EC mjerenja.
Iva Međugorac: Izuzetno visoki vodostaji u sjevernom Jadranu i nagib morske razine Geofizički odsjek PMF-a 2018-10-03 | Geofizički seminar, 3. listopada 2018. u 13:15 hIzuzetno visoki vodostaji u sjevernom Jadranu i nagib morske razine u smjeru istok-zapadIva Međugorac (Geofizički odsjek PMF-a)Doktorski seminar / Znanstveni kolokvijJadransku obalu ponekad pogađaju ekstremno visoke razine mora pri čemu je Venecija najizloženija njihovom u cinku. Ovaj fenomen nastaje kao superpozicija nekoliko procesa u moru od kojih je najvažniji olujni uspor tj. prisilno uzdizanje razine mora pod utjecajem tlaka zraka i vjetra. U posljednjih desetak godina zabilježeno je nekoliko iznimnih poplava prilikom kojih je zahvaćen veći dio istočne obale s istovremeno umjerenim intenzitetom na suprotnoj obali. Cilj je odgonetnuti meteorološke uvjete tj. razdiobu prizemnog tlaka zraka i vjetra koji su naročito opasni za istočnu odnosno zapadnu obalu Jadrana te ocijeniti hoće li se njihove karakteristike mijenjati u budućoj klimi.Rad sadrži: (1) detaljnu empirijsku analizu dviju destruktivnih poplava koje su pogodile obalu 4. studenoga 1966. i 1. prosinca 2008; (2) identifikaciju sinoptičkih uvjeta povoljnih za poplavljivanje istočne odnosno zapadne obale Jadrana, analizom događaja izdvojenih iz 31-godisnjih nizova vodostaja u Bakru i Veneciji (uz izvođenje numeričkih eksperimenata); (3) ispitivanje varijabilnosti opasnih jadranskih epizoda vjetra u budućoj klimi, koristeći simulacije tri regionalna klimatska modela.Rezultati su pokazali da se prilikom olujnih uspora u Jadranu, osim nagiba morske površine uzduž bazena, uspostavlja i značajan nagib u poprečnom smjeru. Odnos uzdužnog i poprečnog nagiba određuje intenzitet poplave na određenoj obali. Ustanovljeno je da je istočna obala, u odnosu na zapadnu, ugroženija za vrijeme dubljih mediteranskih ciklona pomaknutih na sjever. U ovim prilikama se iznad Jadrana razvija jugo s izraženom poprečnom komponentom prema istočnoj obali te smicanjem uzdužne komponente s većim brzinama uz istočnu obalu. Ovime je pokazano da poplavljivanje istočne jadranske obale ne ovisi samo o vjetru prema obali već i o smicanju komponente paralelne s njom. Ispitivanje klimatske varijabilnosti jugoistočnoga vjetra otkrilo je da nas u budućnosti očekuju uvjeti slični sadašnjima. Ovaj signal je robustan po vi se kriterija te je procijenjeno da postoji mala vjerojatnost promjene svojstava potencijalno opasnih epizoda vjetra.
Ivan Güttler: Aktivnosti DHMZ-a unutar Obzor 2020 projekta EU-CIRCLE Geofizički odsjek PMF-a 2018-09-26 | Aktivnosti DHMZ-a unutar Obzor 2020 projekta Europski okvir za jačanje otpornosti kritične infrastrukture na klimatske promjene (EU-CIRCLE)Ivan Güttler, Alica Bajić, Ksenija Cindrić Kalin, Kristian Horvath, Mario Hrastinski, Branka Ivančan Picek, Melita Perčec Tadić (DHMZ, Zagreb)EU-CIRCLE je istraživački projekt koji financira Obzor 2020 s ciljem procjene otpornosti međusobno povezanih i međuovisnih kritičnih infrastruktura na klimatske promjene. Kako europske infrastrukture imaju vijek trajanja koji se proteže desetljećima, od ključne je važnosti steći znanstveno i potvrđeno znanje o potencijalnim učincima klime i ekstremnim vremenskim događajima. DHMZ je na projektu imao ulogu dati pregled raspoloživih vremenskih i klimatskih podataka i metapodataka, svojstva klimatskih i prognostičkih modela te njihove mogućnosti i ograničenja na različitim prostornim i vremenskim skalama za potrebe procjene potencijalnih ugroza na kritičnu infrastrukturu. U seminaru će biti (1) prikazan pregled strukture i glavnih rezultata projekta EU-CIRCLE, (2) demonstriran doprinos DHMZ-a u projektnim zadacima te (3) prenesena iskustva u sudjelovanju u međunarodnom projektu koji uključuje dvadeset partnera.
Maja Bubalo: Testiranje numeričkih modela i njihova primjena na jadranske meteotsunamije Geofizički odsjek PMF-a 2018-07-04 | Geofizički seminar, 4. 7. 2018. 13:15[Seminar počinje u 2:36!]Testiranje numeričkih modela i njihova primjena na jadranske meteotsunamijeMaja Bubalo, PMF-GFOMeteotsunamiji su oscilacije morske razine s periodima sličnim periodima tsunamija, a najčešće ih uzrokuju putujući poremećaji tlaka zraka malih amplituda. Ekstremne oscilacije ne javljaju se često ali mogu uzrokovati velike štete pa čak i gubitak ljudskih života te ih je stoga potrebno što preciznije modelirati. Prvi korak u tom smjeru je testiranje i odabir modela – u ovom se slučaju testirala reprodukcija Proudmanove i Chrystalove rezonancije za tri numerička modela (ADCIRC, ROMS i SCHISM) te dva tipa atmosferskih poremećaja (sinusoida i "boxcar" funkcija) različitih valnih duljina i brzina. Na temelju rezultata, i uzevši u obzir planove za istraživanje, odabran je model za daljnji rad (ADCIRC), te je provedeno modeliranje četiri slučaja meteotsunamija u Jadranu uz upotrebu tzv. "cut-off" dubine odnosno ograničene minimalne dubine u modelu. Sljedeći korak u modeliranju bio je ukinuti minimalnu dubinu, u mrežu modela uključiti i topografiju te omogućiti poplavljivanje i osušivanje čvorova mreže. Dobiveni su rezultati uspoređeni s prethodnima kako bi se vidjelo koliki je utjecaj poplavljivanja i osušivanja na simuliranje ekstremnih oscilacija, kao npr. onih koje su pogodile Velu Luku na Korčuli 21. lipnja 1978.
B. Omazić: Testing evapotranspiration equations using lysimeter observations... Geofizički odsjek PMF-a 2018-07-04 | Geofizički seminar, 21. 6. 2018. 13:15[Seminar počinje u 6:11! || Seminar begins in 6:11!]Testing evapotranspiration equations using lysimeter observations in a semiarid climateBranimir Omazić, PMF-GFOSeven methods for calculating average daily ET0 were evaluated in semiarid climate from 2000 to 2002. For evaluation a continuous weighing lysimeter was used with a precision of 250 g. Lysimeters are standard instruments used in hydrology and water-quality research. In particular, they are used to measure percolation beneath the vegetation root zone and water use through evaporative processes from vegetation. With the weighing lysimeter, an intact soil column is excavated with a specialized auger. This column is encased in a concrete enclosure and placed back into the ground. Beneath the column is a weighing balance which, depending on the model, can measure the several tonne soil column to milligram precision. Beneath the balance is a bunker where data loggers, samplers, siphons, electronics, etc. are located.An automated agrometeorological weather station was also used that provided 10-min, hourly and daily recordings of the climatic data necessary for calculating ET0. Methods were compared by using simple regression analysis and elementary statistics. Equations were also evaluated by differentiating two seasons of the year, one of high evaporative demand, between April and September, and the other of low demand between October and March. One of the methods, Hargreaves method, gave good results and only measuring quantities required are mean, maximum and minimum temperature. Because of that Hargreaves method is often used. However, this method needs local calibration. Local calibration of the related equation for humid area (8 locations in Croatia, Bosnia and Herzegovina and Serbia) and semiarid area is also shown in this presentation.
Tanja Renko: Pijavice duž istočne obale Jadranskog mora u razdoblju 2001. – 2013. godine Geofizički odsjek PMF-a 2018-06-20 | Geofizički seminar, 19. 6. 2018. 14:00[Seminar počinje u 10:43!]Pijavice duž istočne obale Jadranskog mora u razdoblju 2001. – 2013. godineTanja Renko (DHMZ)Ključan korak k boljem razumijevanju atmosferskih uvjeta i ostalih čimbenika povezanih s razvojem i nastankom pijavica je uspostavljanje kontinuirane baze podataka o pojavi pijavica koja će mogućiti stvaranje svojevrsne preliminarne klimatologije pojave pijavica u regiji. U tu svrhu 2011. pokreće se anketa na službenoj web stranici Državnog Hidrometeorološkog Zavoda (DHMZ). Uz pomoć ankete, no i sve većeg broja zaljubljenika u meteorologiju kao i vrlo aktivnih lovaca na oluje, nastala je opsežna baza podataka pojave pijavica u razdoblju od 2001. do 2013. koja je obuhvatila 359 događaja. Upravo velik broj podataka prikupljenih neslužbeno, naglasio je potrebu za novim načinima prikupljanja podataka za razmjerno rijetke i prostorno ograničene pojave poput pijavica, ali i omogućio proučavanje atmosferskih uvjeta prisutnih prije i za vrijeme pojave pijavica te time olakšao prognoziranje te pojave.Ovim predavanjem dat će se pregled prostorne i vremenske raspodjele koja uključuje raspodjelu po godinama, sezonama, mjesecima te dobu dana. Pijavice su svrstane u dvije kategorije ovisno o prisutnosti ili odsutnosti pojave munja u njihovoj neposrednoj blizini, dane su čestine vremenskih tipova relevantnih za njihovo pojavljivanje te su analizirani termodinamički uvjeti nastanka uz pomoć podataka radiosondažnih mjerenja. Rezultati su pokazali da se pijavice pojavljuju duž cijele obale, no postoji očita veza između opaženih događaja i lokacija s većom gustoćom stanovnika. Češće se pojavljuju u ljetnim mjesecima, posebno u kolovozu, a 51.5 % događaja je povezano s grmljavinskom aktivnošću. Većinom su opažene danju i to češće u jutarnjim satima. Dominantan sinoptički tip koji podržava njihovo stvaranje je jugozapadno visinsko strujanje.
A. Belušić: Što nam o promjenama u prizemnom vjetru nad područjem Jadrana... Geofizički odsjek PMF-a 2018-06-20 | Geofizički seminar, 20. 6. 2018. u 13:15[Seminar počinje u 9:59!]Što nam o promjenama u prizemnom vjetru nad područjem Jadrana pokazuje sadašnja generacija regionalnih klimatskih modela?Andreina Belušić, PMF-GFOJadran je područje kompleksne topografije i stoga predstavlja izazov za realistično simuliranje polja vjetra regionalnim klimatskim modelima. Analizirani regionalni klimatski modeli uključuju modele CORDEX inicijative s prostornim korakom od 0.11° i 0.44° te dva modela ETH instituta u Zürichu s prostornim korakom od 0.11° i 0.02°. Simulirani prizemni vjetar uspoređen je s prizemnim vjetrom iz standardne mreže kopnenih meteoroloških postaja, iz QuikSCAT satelitskih mjerenja te ERA-Interim reanalize za šire područje Jadrana. U svrhu evaluacije simulacija koristilo se nekoliko osnovnih (pristranost, koeficijent korelacije, standardna devijacija), izvedenih (mjere uspješnosti) i naprednih (EOF analiza i spektralna analiza) statističkih parametara. Ovo je rezultiralo procjenom ograničenja u simuliranju strujanja u sadašnjoj generaciji regionalnih klimatskih modela.Promjene u prizemnom vjetru sredinom 21. stoljeća određene su usporedbom polja strujanja u sadašnjoj (1971-2000) i budućoj (2041-2070) klimi na temelju CORDEX simulacija s prostornim korakom od 0.11°. Analizirao se utjecaj izbora regionalnog klimatskog modela, rubnih uvjeta i scenarija koncentracija stakleničkih plinova (RCP4.5 i RCP8.5), a rasap među simulacijama bit će mjera pouzdanosti nekog događaja. Polje strujanja promotrilo se zasebno u smislu promjena u razdiobi brzina vjetra i smjeru vjetra duž Jadrana. Izraziti fokus je na smjerovima vjetra koji odgovaraju buri i jugu. Buduće promjene u buri i jugu povezane su s promjenama u osnovnim sinoptičkim sustavima (ciklone, anticiklone) kroz algoritam za određivanje tipova vremena na sinoptičkoj skali nad širim područjem Jadrana.
Damjan Jelić: Hail observations and hailstorm characteristics in Europe Geofizički odsjek PMF-a 2018-06-13 | Geofizički seminar, 13. 6. 2018. 13:15Hail observations and hailstorm characteristics in EuropeDamjan Jelić (PMF-GFO)General awareness and overall interest for hailstorms and hail properties in Europe increased significantly in the last few decades and resulted in numerous papers including climatology of hail on local or national scale. Recently, a review article about progress in hail research in Europe has been published. Based on this study, it will be presented all relevant information regarding hail measurements and hail analyses standards. In addition, the overview of existed results for Croatia will be shown which is comprised of hail frequencies, size and spatial distributions and trends including efforts made by Croatian researchers. New methods and approaches based on radar and satellite estimates, lightning proxies and some modeling attempts developed in recent years will be elaborated as well. Special attention will be given to satellite estimates of hail frequencies by means of overshooting tops observations.[Geofizički seminar 1 u okviru doktorskog studija fizike, smjer geofizika]
Petra Lepri: Analiza izmjerenih podataka i vremenske prilike za vrijeme propada u Livornu, Italija Geofizički odsjek PMF-a 2018-05-30 | Geofizički seminar, 30. 5. 2018. 13:15Analiza izmjerenih podataka i vremenske prilike za vrijeme propada u Livornu, Italija Petra Lepri (DHMZ)Područje Mediterana pogodno je za genezu različitih vrsta ekstremnih vremenskih prilika kao što je potencijalno razorna pojava propada, čiji nastanak i razvoj u ovom zemljopisnom području još nije u potpunosti opisan u literaturi. Interdisciplinarnom suradnjom geofizičara, meteorologa i inženjera provedeno je sveobuhvatno istraživanje temeljeno na terenskim mjerenjima i mogućim vremenskim scenarijima vezanim za subsinoptički sustav vjetra na promatranom području. Detaljno je opisan propad koji je 1. listopada 2012. oko 13:10 prema lokalnom vremenu pogodio Livorno na zapadnoj obali Italije. Brzine vjetra zabilježene su s tri ultrazvučna anemometra koji su dio mreže mjerenja uspostavljene u sklopu europskih projekata "Wind and Ports’’ i "Wind, Ports and Sea". Osim statističke obrade izmjerenih brzina strujanja, provedena je i analiza meteoroloških prekursora ovog događaja korištenjem meteoroloških modela, podataka mjerenih na meteorološkim postajama, daljinskih mjerenja i izravnih motrenja. Dobiveni rezultati daju novi uvid u nastanak i otkrivanje propada nad područjem Mediterana, njegov razvoj na lokalnoj skali i moguće veze sa specifičnim vremenskim uvjetima kao što je sekundarna ciklogeneza u području Alpa na sinoptičkoj skali.
Ivana Herceg Bulić: Predstavljanje projekta „CroClimGoGreen“ Geofizički odsjek PMF-a 2018-04-18 | Geofizički seminar, 18. 4. 2018. 13:15Predstavljanje projekta „CroClimGoGreen“Ivana Herceg Bulić (PMF-GFO)Više od polovice svjetske populacije živi u urbanim sredinama, a projekcije ukazuju na daljnji porast gradskog stanovništva. Iako razvoj gradova pruža brojne pogodnosti, usporedno se javljaju i nepovoljne ekološke, društvene i ekonomske posljedice. Intenzivna urbanizacija bitno utječe na obilježja Zemljine površine i atmosfere. Uslijed značajnih promjena u ravnoteži zračenja, preraspodjeli topline i vode, u urbanim se sredinama generiraju posebni klimatski uvjeti koje karakterizira pojava urbanog toplinskog otoka (UHI, eng. Urban Heat Island). Osim izgrađenosti i lokalnih klimatskih obilježja, na intenzitet urbanih toplinskih otoka utječu i globalne klimatske promjene. Očekivani porast globalne temperature će značajno promijeniti klimatska obilježja urbanih sredina i utjecati na ljudsko zdravlje, infrastrukturu, opskrbu energijom, potrebe za vodom i sl. Dodatno, interakcija između urbane mikro-klime i klimatske varijabilnosti velike skale (npr. toplinski valovi, Sjeverno-atlantska oscilacija, El Niño-Južna oscilacija) mogu pojačati efekt UHI-a te tako dodatno povećati toplinsko opterećenje grada. Iako su urbana područja izuzetnoosjetljiva na klimatske promjene, ona istovremeno posjeduju značajan potencijal za prilagodbu i njihovo ublažavanje što omogućava održivi razvoj gradova.'Klimatske promjene i varijabilnost u Hrvatskoj – od globalnih utjecaja do lokalnih zelenih rješenja' (CroClimGoGreen) uspostavni je istraživački projekt financiran od Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ). Projekt je usredotočen na proučavanje gradske klime,klimatske varijabilnosti i manifestacija klimatskih promjena u Hrvatskoj te njihovog utjecaja na urbani okoliš. Osim analize toplinskih otoka gradskih sredina na temelju izmjerenih podataka, ova problematika će se istražiti i s aspekta urbanog klimatskog modeliranja kako bi se ispitali različiti faktori koji utječu na gradsku klimu. Također će se procijeniti mogućnost i efikasnost primjene različitih mjera za ublažavanje toplinskog opterećenja gradova u sadašnjim i budućim (toplijim) klimatskim uvjetima. U ovom će predavanju biti predstavljeni ciljevi projekta, plan njihove realizacije te istraživačka grupa koja će provoditi projektne aktivnosti. Također će biti naznačeni očekivani znanstveni rezultati i njihovamoguća praktična primjena.
Mag. Johannes Sachsperger (Department of Meteorology and Geophysics, University of Vienna, Vienna... Geofizički odsjek PMF-a 2016-04-06 | Pozivaju se studenti, apsolventi i svi zainteresirani da prisustvuju predavanju, koje će se održati u predavaonici br. 2 Geofizičkog odsjeka PMF-a, Horvatovac 95, Zagreb. Obavijest u PDF-formatu može se pronaći na Seminari > Repozitorij.Seminar će se moći pratiti i preko Youtube kanala korisnika Geofizički odsjek PMF-a - izravna poveznica bit će objavljena 15-ak minuta prije početka seminara.ABSTRACT: Lee waves are a special type of gravity wave response in stratified flowsover mountains, characterized by vertical orientation of phase lines and horizontalpropagation of wave energy. In the atmosphere, lee waves have a typical wavelengthof 3-15 km and can be observed frequently in satellite images as cloud stripe patternin the lee of mountains. Interfacial waves are the most frequently observed type oflee waves. Similar to waves on a free water surface, interfacial lee waves form on asharp discontinuity of the vertical density profile, such as the boundary-layer cappinginversion. In case of large amplitude, those waves are known to give rise to low-levelturbulence, which poses a potential hazard for aviation. Therefore, knowledge of thedependence of their wavelength and amplitude on the properties of the flow isimportant. In my talk, I will review analytical models that can be used to describe theproperties of those waves. Furthermore, I will demonstrate the strengths andweaknesses of these theoretical models using simulations and observations.
Karakteristike turbulencije bure (CATURBO) Geofizički odsjek PMF-a 2015-12-09 | Geofizički seminar, 9.12.2015.prof. dr. sc. Branko Grisogono, doc. dr. sc. Maja Telišman Prtenjaki dr. sc. Željko Večenaj(Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geofizički odsjek)Karakteristike turbulencije bure (CATURBO)[Predavanje u povodu završetku temeljnog znanstvenog projekta HRZZ-a i PMF-a]SAŽETAK: Predstavit ćemo neke od glavnih rezultata trogodišnjeg temeljnog znanstvenoistraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta koji se bavio nepoznatim karakteristikama bure (npr. turbulencijom bure). Projekt se nastavlja na dugogodišnju ekspertizu Geofizičkog odsjeka PMF-a, prijašnje znanstvene projekte, suradnju s Državnim hidrometeorološkim zavodom, Institutom Ruđer Bošković te drugim domaćim i inozemnim institucijama. Nove spoznaje su ostvarene, ili su još u tijeku, koristeći napredna meteorološka mjerenja i obradu podataka, te numeričke simulacije fine prostorno-vremenske razlučivosti (sub-mezo skala). Numeričke simulacije su također omogućile procjenu utjecaja bure na refrakciju radio valova u atmosferi čime se mogu sugerirati položaji obalnih radara (meteoroloških, vojnih, itd.) radi blažavanja ovog nepoželjnog efekta u atmosferi. Započete su i analize karakteristike bure u regionalnim klimatskim modelima u sadašnjoj i budućoj klimi. U sklopu projekta provedena su prvamjerenja bure anemometrom s vrućom žicom koristeći frekvenciju uzorkovanja od 10 kHz. Također, razvijen je, i testira se, prototip 10-metarskog meteorološkog tornja za distribuirana i sinkronizirana mjerenja turbulencije vjetra.
